Mjereći svjetlo zvijezde koja je eksplodirala prije 13,1 milijardi godina, astronomi su gledali u najdublju prošlost, u vrijeme neposredno poslije Velikog praska, čime su dokazali da mladi svemir nije bio mračan i bez zvijezda.
Otkriće pokazuje da su se velike zvijezde formirale već tada, samo nekih 630 miljuna godina nakon Velikog praska, u kojem je nastao svemir prije 13,8 milijardi godina, navodi se u studijama koje je objavio magazin Nature.

"Vjerovalo se da je u prvih 800 do 900 milijuna godina svemir bio mrak, a zapravo nije bilo tako", rekao je Massimo Della Valle iz talijanskog Nacionalnog instituta za astrofiziku (INAF) u Napulju.

Do nove spoznaje došle su dvije ekipe astronoma, koje su vodili Nial Tanvir sa Sveučilišta Leicester u Velikoj Britaniji, odnosno Ruben Salvaterra s INAF-a.

Taj prasak gama zraka, što su ga znanstvenici nazvali GRB 090423, odaslala je zvijezda u gašenju.

Uočio ga je američki satelit Swift, a zemaljski teleskop Galileo (smješten na Kanarima) izmjerio je udaljenost u travnju, kada su ti stari fotoni dosegnuli Zemlju po završetku putovanja dugog 13 milijardi godina.

Dvije ekipe astronoma uspjele su izmjeriti "redshift", engleski termin za distorziju svjetlosti na putu kroz svemir u vremenu.

"Redshift" GRB 090423, do sada najviši ikada izmjeren, pokazuje da se eksplozija dogodila kada je svemir imao manje od 5 posto današnje starosti", tvrdi Tanvir.

"Redshift izmjeren za GRB 090423 znači da se eksplozija dogodila u vrijeme kada je svemir bio oko devet puta manji nego što je danas, čime vrijeme tog događaja smještamo na oko 630 milijuna godina poslije Prvog praska", navodi Bing Zhang sa Sveučilišta u Nevadi.

Do sada je najstariji uočeni objekt bila galaksija čiji je "redshift"" iznosio 6,96, a to znači da se pojavila 150 miljuna godina nakon GRB 0904223.

U opisanom slučaju smrt zvijezde koja je nastupila davno dovoljno je sjajna da rasvijetli čak i galaktike i pomogne znanstvenicima shvatiti što se dogodilo u ranim danima svemira.


Izvor