Prije svemirske revolucije planeti su bili samo točke na nebu. Danas, zahvaljujući automatskim svemirskim sondama, planeti su postali stvarni svjetovi s dolinama, planinama, vulkanima i prstenovima. Jedino nije posjećen daleki Pluton, no to je samo pitanje vremena koje će ubrzo doći. Danas se najviše pozornosti pridaje Marsu na čiju će se površinu spustiti ljudi još za trajanja naših života.

MJESEC
Jedini Zemljin prirodni satelit. Inače je veličina mjeseca mnogo manja od njegovog matičnog planeta ali naš je Mjesec razmjerno velik tako da Zemlju i Mjesec smatramo dvostrukim planetom. Mjesec je prašnjava, gola stjenovita kugla bez atmosfere i tekuće vode, a za okret oko svoje osi potrebno mu je isto vrijeme kao i za obilazak oko Zemlje. Staza oko Zemlje nije posve kružna pa se udaljenost između njih mijenja. Kad je Zemlji najbliži, Mjesec je udaljen 363 300 kilometara od Zemljinog središta, a najveća udaljenost iznosi čak 405 500 kilometara. Taj Zemljin satelit veći je i sjajniji od bilo kojeg drugog objekta na noćnom nebu ali nema vlastitu svjetlost već sjaji zrcaljenjem svjetlosti Sunca.
Poznate su enormne razlike površinskih temperatura na Mjesecu (zbog nedostatka atmosfere) od čak -180 Celzijevih stupnjeva dok sa Suncem u zenitu dosegne temperaturu do čak 110 Celzijevaca.

SUNCE
Sunce je nama najbliža zvijezda, njezin vanjski sloj sastoji se od 73 posto vodika, 25 posto helija i 2 posto drugih elemenata. To je fascinantna divovska kugla vrućeg plina. Ima čak 109 puta veći promjer od Zemlje, a masa je 745 puta veća od svih planeta Sunčevog sustava zajedno. Izvor sunčeve topline je nuklearna peć smještena duboko u njegovoj unutrašnjost, a ta Zvijezda gori već 4, 6 milijuna godina i pretpostavlja se da će goriti još otprilike toliko. U samoj jezgri Sunca temperatura iznosi čak 15 milijuna stupnjeva, dok je prosječna površinska temperatura 550 Celzijevaca.

MERKUR
Planet najbliži Suncu, to je suh stjenovit svijet s jedva zamjetljivom atmosferom. Najbrže se giba oko Sunca ali se sporo vrti oko svoje osi (treba mu oko 59 dana). Merkur je prilično mali planet s velikom željeznom jezgrom te je sav spržen i šiban Sunčevim zračenjem te se odlikuje najvećim razlikama u temperaturi dana i noći. Njegova prosječna površinska temeratura iznosi 167 stupnjeva, ali kad je najbliži Suncu popne se na 450 Celzijevaca, dok se noću spušta do – 180 stupnjeva zbog rijetke atmosfere.

VENERA
Venera, planet sličan Zemlji je tamni neprijateljski svijet vulkana i zagušljive atmosfere. Neposredno iznad površine nalazi se područje atmosfere do visine od oko 400 kilometara, a iznad toga nalazi se debeli oblačni sloj visine 20 kilometara. Ti oblaci sadrže prašinu i sumpornu kiselinu te sprečavaju Sunčevu svjetlost da dođe do tla, stoga je na površini uvijek oblačno. Oblaci se kreću velikim brzinama od 350 do 10 kilometara na sat, a duljina dana je 117 naših dana dok je temperatura čak 464 Celzijevih stupnjeva.

SATURN
Kugla koja se sastoji od tekućine i plina sa stjenovitom jezgrom, a čak je devet puta većeg promjera od Zemlje. Svakih 30 godina tijekom ljeta na sjevernoj polukugli izbijaju jake oluje koje stvaraju velike bijele pjege. Temperatura na vrhu oblaka oznosi -140 Celzijevaca , a duljina dana je deset i pol sati, dok sunce obiđe za 29, 46 godina. Poznat je po svojim prstenovima, a prsten E slabog je sjaja te se proteže do udaljenosti od čak 480 tisuća kilometara što je više od udaljenosti Mjeseca i Zemlje.

URAN
Astronomi ga smatraju najzanimljivijim planetom. Uranovi oblaci su gotovo bez ikakvih značajki i sastoje se od kristala metanskog leda te izgledaju plavo-zeleno jer metan u atmosferi upija sve ostale boje. Magnetsko polje tog planeta čak je 50 puta jače od Zemljinog, a čudno je što se magnetizam stvara u plaštu, a ne u jezgri planeta. Ekstremni nagib osi stvara neobično duga godišnja doba pa tako 84-godišnjim kruženjem oko Sunca svaki pol doživljava 42 godine stalne svjetlosti i 42 godine tame.

MARS
Ime je dobio po rimskom bogu rata, vjerojatno zbog svoje krvavocrvene boje (ta boja potječe od tla bogatog željeznim oksidom). Taj Crveni planet sastoji se od krute, stjenovite tvari, a zajedno s Merkurom, Venerom i Zemljom jedan je od terestričkih planeta u Sunčevom sustavu. Poznato je da je na Marsu nekada bilo vode, što ne isključuje mogućnost da je možda i postojao život na tom planetu. Danas više nema vode, a i ne može je biti zbog preniskih temperatura. Nema kisika, niti ozona u gornjim slojevima atmosfere, a površinu šibaju vjetrovi koji dostižu brzinu od 300 km/h.

JUPITER
Najveći planet Sunčevog sustava (u njega bi stalo čak 1 300 Zemlji). Ima jaku privlačnu silu pa otklanja komete koji bi mogli pasti na Zemlju. Plinoviti div s malenom stjenovitom jezgrom o kojoj se ne zna mnogo građen je od helija i vodika. Negdje oko 200 tisuća kilometara ispod vrhova oblaka tlak i temperatura na Jupiteru su toliko veliki da se vodik pretvara u tekućinu sa svojstvima metala. Jupiter se oko svoje osi kreće vrlo brzo pa mu je potrebno samo devet sati i 55 minuta, a magnetsko polje je 20 tisuća puta jače od Zemljinog. Temperatura vrhova oblaka iznosi -110 Celzijevaca, a vjeruje se kako prema središtu raste za 0,3 stupnjeva po kilometru dubine pa je u središtu oko 30 tisuća stupnjeva.

NEPTUN
Od Sunca je 30 puta dalje negoli naš planet Zemlja. Neptunova atmosfera sadrži bijele oblake, a u najvišim slojevima atmosfere ima više metana nego na Uranu pa oblaci imaju plavičastu boju. To je najvjetrovitiji planet Sunčevog sustava – u blizini velike tamne pjege zabilježeni su istočni vjetrovi koji pušu brzinom većom od 2 000 kilometara na sat. Oko svoje osi okrene se za 16 sati, Sunce obiđe za 164, 4 godina, gravitacija iznosi 1, 13, dok je temperatura s vrha oblaka -200 stupnjeva.

PLUTON
Najmanji i najudaljeniji planet Sunčevog sustava, a zbog njegove veličine mnogi se austronomi pitaju treba li ga smatrati planetom ili je to samo najveće tijelo u obitelji ledenih objekata. S Plutona Sunce izgleda tisuću puta slabije nego na Zemlji, ali je još uvijek sjajnije od zvijezda. Temperatura na tom planetu iznosi -220 Celzijevih stupnjeva, ali kada se približi Suncu površina se dovoljno zagrije da se nešto leda pretvori u plin pa stvori rijetku atmosferu, no kada se udalji plin se ponovno smrzne i na površini stvori novi sloj leda. Pluton je mala kugla od leda i stijena, oko svoje osi okrene se za 6,39 dana, a sunce obiđe za oko 247 i pol godina. Površinska gravitacija je 0,067 (za usporedbu na Zemlji je 1).

Plutonu je sluzbeno oduzet status planeta jos prije par godina...

Ako se ne varam to je jedini planet otkriven od strane Amerikanaca tako da im to ukidanje nije bas bilo drago ali...

Naime, Pluton je premali da bi se smatrao planeto, tj. u novije doba je otkriveno jos takvih objekata u putanji oko Sunca tako da je zakljuceno kako je Pluton samo jedan od mase slicnih.

Hehe, ajde vega da si i ti pocela pisati malo.

Nisam bas siguran da bi se mars poceo naseljavati za nasih zivota
Trebat ce nam jos vremena za teraformaciju

Treba riješiti i financijske probleme jer putovanje onamo košta.

Pusti ti financije
Na marsu je bilo zivota stoga bilo je vjerojatno algi stoga bilo je vjerojatno kisika (mozda u malim kolicinama ali je bilo) stoga zivota vise nema, alge su se raspale i zasto onda nebi bilo moguce da ima nafte na marsu...

Eto ti financijskog razloga

A da nespomenemo tajna istrazivanja koja se tamo onda mogu izvrsiti...

Financijski razlog baziran na mnogo pretpostavki. Pitam se koliko je to zapravo dobar razlog uopće

Eh
Onda ajmo na Titan jer tamo ima zaliha za cijelu zemlju XD